Koncerti, praizvedbe i suradnje sa živućim skladateljima — od Zagreba do Varšave. Božidar Vlašić djeluje na razmeđu koncertne prakse, suvremenoga stvaralaštva i kulturne produkcije.
Božidar Vlašić (Zagreb, 1998.) hrvatski je pijanist, producent i klavirski pedagog čiji se umjetnički put oblikuje na razmeđu koncertne prakse, suvremenoga glazbenog stvaralaštva i cjelovite kulturne produkcije.
U središtu njegova interesa nalazi se glazba 20. i 21. stoljeća, suradnja sa živućim skladateljima te istraživanje novih interpretativnih mogućnosti koje proizlaze iz dijaloga između izvođača, skladatelja i publike.
Njegovu interpretativnu estetiku obilježavaju analitička pronicljivost, osjetljivost prema zvukovnoj arhitekturi te izražen osjećaj za dramaturgiju glazbenoga vremena. Koncertno je nastupao u devet europskih zemalja.
Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi prof. Filipa Faka, nakon čega obrazovanje nastavlja na Sveučilištu za glazbu Fryderyk Chopin u Varšavi u klasi prof. Konrada Skolarskog. U okviru programa Erasmus+ djeluje kao asistent na Katedri za kompoziciju i teoriju glazbe u klasi prof. Ignacija Zalewskog te kao pijanist ansambla Chopin University Modern Ensemble — uključujući izvedbe i praizvedbe djela Arnolda Schönberga (Pierrot lunaire), Györgya Ligetija i Louisa Andriessena. Trenutno se usavršava u klasi prof. Katarine Krpan, a usavršavao se i kod Olivera Kerna, Teppa Koivista, Arnulfa von Arnima, Roberta Morawskog i Franka van de Laara.
Tijekom studija i rada u Muzičkom informativnom centru sudjelovao je u izdavačkom procesu oblikovanja i korekture klavirskih djela Borisa Papandopula — skladatelja čiji opus i danas predstavlja jedno od temeljnih uporišta njegova umjetničkog interesa. Do danas je praizveo na desetke solističkih i komornih djela, a poljski skladatelj Franek Lewocki posvetio mu je 2024. svoj Koncert za klavir i orkestar.
Papandopulov Drugi koncert za klavir i gudački orkestar izveo je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu — u premijernoj obradi za tamburaški ansambl povodom stote obljetnice skladateljeva rođenja — u Zorinom domu u Karlovcu te uz Gudački orkestar „Takt". Djelovao je kao vanjski suradnik Zagrebačke filharmonije, surađivao sa Simfonijskim orkestrom HRT-a i Cantus Ansamblom te s glazbenicima poput Marca Grazianija, Lucije Brnadić i Smiljana Mrčele. Stalni je umjetnički suradnik Komornoga zbora „Ivan Filipović".
Godine 2022. utemeljuje Udrugu glazbenih umjetnika „Takt", a već sljedeće godine pokreće Festival klasične glazbe „Glazba na kamenu" — platformu susreta mladih glazbenika s afirmiranim umjetnicima iz različitih europskih sredina. Od 2022. projektni je menadžer Međunarodnog seminara klasične glazbe „Ardea", a 2025. surađuje s međunarodnim festivalom Music Mission Vision u Zagrebu.
Od 2025. zaposlen je u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, gdje osmišljava umjetničko-edukativne programe posvećene Fryderyku Chopinu u suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske u Zagrebu i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih. Idejni je začetnik Revije glazbenika „Marijan Feller", pokrenute u okrilju društva „Kajkaviana".
Povremeno se bavi i skladanjem — njegova su djela izvođena u Hrvatskoj i Poljskoj, među kojima se izdvajaju Papandopulo za flautu solo (2023.) i Invokacije i provokacije (2025.).
XI. Međunarodno pijanističko natjecanje, Sremska Mitrovica · posebna nagrada Rotary Cluba
XX. Međunarodno komorno natjecanje, sa sopranisticom Josipom Gvozdanić · recitali u Italiji
Poljski skladatelj Franek Lewocki posvetio mu je svoj klavirski koncert
Festival klasične glazbe · platforma susreta mladih i afirmiranih umjetnika
Muzička akademija u Zagrebu · stota obljetnica skladateljeva rođenja
Osnivač udruge glazbenih umjetnika · projektni menadžer međunarodnog seminara klasične glazbe
Akademske godine 2017./2018. i 2019./2020.
Hrvatska, BiH, Srbija, Njemačka, Poljska, Finska, Italija, Španjolska, Portugal
Estetsko ishodište njegova umjetničkog djelovanja nalazi se u glazbi koja problematizira granice zvuka, vremena i percepcije — interpretativni čin ostvaruje se kao prostor susreta sugestivne pronicljivosti, imaginativne slobode i novih estetskih paradigmi.